Hridsko ili Ridsko jezero, biser Prokletija, nalazi se u sjevernoistočnom djelu ovih planina i spade u najljepša jezera Crne Gore, pod uslovom da nije i najljepše. Smješteno na visini od 1970 mnm predstavlja i najvisočije crnogorsko jezero. Smješteno je između Velikog i Malog Hrida, po kojima je dobilo ime i ispod Velikog Hridskog krša (2374 mnm). Voda je izuzetno bistra, a boja varira od plave do zelene u zavisnosti reflektuje li nebo ili četinare koji ga okružuju, opet na nekim djelovimavidi se crvenkasto dno, zahvaljujući opet njegovoj bistrini. Dugo je 295 m , a široko 175 m. Najveća dubina mu je 5m. Od njega otiče Hridksa rijeka, dok vodu dobija padavinama, otapanjem snijega. Obala ovog jezera je i mjesto Petrovdanskog zbora, nakon koga na žalost ostane znatna količina otpadaka, koje najčešće završe jezeru prije nego planinarska društva iz Plava i Gusinja uspiju da ga očiste. Njegova gotovo mistična ljepota inspirisala je mnoge legende.

Legenda

Po jednoj legendi jezero su stvoirili Bogovi za vile, da se u njemu kupaju i uljepšavaju daleko od ljudskih očiju. Vodeći se ovom krilaticom neke žene dolaze da se kupaju u njemu, čak i u zimskim mjesecima, a često u njega bacaju neki nakit zbog vjerovanja da će im to donijeti sreću u braku.

Krasko vrelo, nalazi se nedaleko od Gusinja , kod sela Vusanje.

Izbija na 1.000 m nadmorske visine, ima kruzni oblik i izgled lijevkaste i duboke vrtace, u kojoj voda vri. Sa sjeverne i juzne strane nad vrelom se dize 3-5 m visoke krecnjacke stijene. Oko je jedno od najjacih vrela u podrucju Prokletija. Dugacko je 30 m , a siroko 25 m. Prema centralnom dijelu dubina se stalno povecava i dostize 8 m. zbog kristalno bistre vode dno vrela se vidi do najvece dubine.

Za vrijeme toplih ljeta, narocito u avgustu, vrelo se sasvim smanji. Voda se povlaci i miruje, a povrsinskog prelivanja , kao u zimskim mjesecima, nema.

Voda Oka je veoma hladna, zbog otopljenog snijega sa visokih djelaova Prokletija kojim se napaja, tako da na povrsini iznosi oko 5 C, a u dubljim djelovima 4.3C, opora je za pice i prije upotrebe se mora malo ostaviti da se ugrije.

Text: http://www.gusinje-plav.com/

Plavsko-gusinjski kraj zbog neposredne blizine Prokletija obiluje velikom količinom vode te posjeduje veliki broj izvora, potoka, rijeka, vodpada…Neke od rijeka su povremenog karaktera, ali najveći broj njih zadržava se gotovo cijele godine. Gusinjske rijeke uglavnom pripadaju slivu Plavskog jezera, u koje se nakom međusobnog preplićanja i mnogobrojnih ušća ulivaju u jezero kao rijeka Ljuča, a iz jezera izalaze kao rijeka Lim koja pripada crnomorskom slivu. Neke otd tih rijeka su:

Skakavica koja izvire nedaleko od sela Vusanje iz izvora poznatog kao Oko Skakavice. Teče oko 2,5 km, đe nailazi na prepreku, koju savladava kao vodopad, poznat poi menu vodopad Grlje. Taj vodopad gradi zajedno sa Bjeličkim potokom.

Grlja jeste i njen dalji naziv nizvodno od istoimenog vodopada nakon kojeg prvo gradi uski kanjon u prečagi. Po isteku izkanjona meandrira sve dok se ne spoji sa vodom sa Alipašinih zvora i dobija novi naziv, Vruja.

Vruja dalje teče svojim tokom, trećim po količini u ovom kraju (nakon Lima I Ljuče). Ova Rijeka je ujedno i najhladnija, jer veliku količinu vode dobija od hladnih izvora, nastalih otapanjem snijega, koji se na prokletijama zadržava cijele godine. Veliku količinu vode dobija i od Dolje koja ljeti uglavnom presušuje.

Pored Vruje, Grnčar je druga sastavnica Ljuče. Grnčar je najduža Rijeka gusinjskog kraja i nastaje od vise manjih crnogorskih potoka koji se sastaju u Albaniji gradeći rijeku Ljumi koja od granice nosi ime Grnčar.

Ljuča (druga Rijeka po veličini) kao što je ranije rečeno nastaje spajanjem Vruje I Grnčara I nakon jako izraženog meandriranja uliva se u Plavsko jezero.

Jablan ili Malo jezero mnogi svrstavaju među najljepša durmitorska jezera, Nalazi se ispod vrha Crvena Greda , blizu sela Bosače na visini od 1790 m. Nekada je bilo dosta veće ,a danas je dugo 255 m i široko 105 m. U središnjem dijelu duboko je skoro 29m. Okruženo je stijenovitim masivom sa jedne i četinarima sa druge strane. Boja mu je jarko zelena i dosta providna. Dobija vodu padavinama ,a gubi sušom. Dobilo je ime po cvijetu Jablan koji ga okružuje.

Modro jezero se nalazi u podnožju Ranisave na 1625 mnm. Spada u manja planinska jezera sa dužinom od 220m i širinom od 85m i najvećom dubinom od 3,5 m. Obim jezera je 610m.. Ime je dobilo po tamnp zelenoj boji. Vodu dobija padavinama, otapanjem snijega i od par manjih izvora, dok je gubi isparavanjem i oticanjem.