Budva i njena okolina, tačnije, Budvanska rivijera, smatra se centrom crnogorskog turizma. Nalazi se na obalama Jadranskog mora, obuhvata 25 kilometara razuđene obale i oko 17 atraktivnih, pješčanih plaža zbog čega predstavlja jednu od najposjećenijih turističkih detinacija u ljetnjem periodu. Budva je jedan od najstarijih primorskih gradova, stara je oko 2.500 godina i ima bogatu i zanimljivu istoriju. Zidine koje okružuju Stari grad su iz 15 v. Stari grad je, kao i ostali primorski gradovi, bio teško oštećen u razornom zemljotresu 1979. godine, ali je potpuno obnovljen i za taj posao je bilo potrebno osam godina. Smatra se da je utvrđeni grad na ovom prostoru postojao još u doba antike i da je prvobitno bio ostrvo koje se kasnije spojilo sa obalom. Stari Grad pominje se još u srednjem vijeku, a većina arhitekture Starog Grada je venecijanskog porijekla i rimskog stila. Stari Grad predstavlja riznicu kulturne baštine, ispresjecan je uskim ulicama i trgovima, a u okviru njega nalaze se mnogi kulutni spomenici, crkve i katedrale kao što su: crkva sv. Ivana, crkva sv. Trojice sagrađena 1804. godine i gdje je i grob istaknutog književnika Stjepana Mitrova Ljubiše, Bogorodi;ina crkva (Santa Marija in Punta) koja datira iz 840. godine i crkva sv. Save. U Starom gradu smještena je i gradska tvrđava Citadela, iz V – VI v.p.n.e., danas ljetnja pozornica čuvenog Grada teatra.
Grad Budva pominje se prvi put u 5 v. p. n.e. Više puta je mijenjala gospodara, a najduže su se na području grada zadržali Mlečani i Austrijanci koji su napustili grad 1918. godine. Bila je jedan od grčkih centara na Jadranskom moru gdje su u to vrijeme živjeli Iliri. Nakon ilirsko-rimskih ratova, Budva potpada pod vlast Rima. Konventi ili opida bila su naselja koloniziranih rimskih građana, doseljenih u Ilirik , odnosno kasniju provinciju Dalmaciju. Među takvim naseljima se pominje i Butua-Butuanum (Budva). Poslije pada Mletačke republike, Budva ulazi u sastav Austrougarske. Slom vizantijske vlasti desio se dolaskom srpske dinastije Nemanjić na prostore tadašnjeg crnogorskog primorja (1184-1186). Budva i njena okolina su ponovo okupirane, 1941 g. ovoga puta od strane Italije. Oslobođenje od nacističke vlasti Budva je dočekala 1944. godine. Po predanju, Budva je dobila ime po volovima, (BOUS-na grckom VO), koji su supruznike Kadma i Harmoniju, nekada vladare Tebe, doveli u Budvu. Prema drugim izvorima, u Budvi je Harmonija Kadmu rodila sina Ilirija. Ipak, zbog nekog ubistva koje je Kadmo počinio u mladosti, stiže ga kazna bogova, te su supružnici, po legendi, pretvoreni u zmije.
Klima u Budvi je tipično mediteranska, to podrazumijeva blage zime i topla, uglavnom suva ljeta.Budva ima 2.300 sunčanih sati godišnje. Sezona kupanja počinje 10. maja, a traje do 8. novembra. na U njenoj okolini su brojne plaže, 2.km od nje je plaža Jaz, na 200 metara od Starog grada su plaže: Mogren I i II,a tik uz budvanske zidine – Ricardova glava. Duž obale u Budvi je Slovenska plaža,a na središnjem dijelu Budvanske rivijere je Bečićka. Na 6 kilometara od Budve je plaža Kamenovo, 300 m. dalje je plaža Pržno, a zatim Kraljičina plaža i Miločer. Na 9 km. od Budve nalazi se Sveti Stefan, nudisticka plaža Crvena glavica, a na 10 kilometru puta Budva – Petrovac je plaža Drobni pijesak. Na drugom kraju opštine Budva je Petrovac, u kojem se nalazi gradska plaza, 500 metara od Petrovca je plaža Lučice,a na 2 kilometra i plaža Buljarica. Mnoge imaju plavu zastavicu i opremljene su svim potrebnim rekvizitima.
Preko puta Budve, udaljeno 1 km od grada, nalazi se ostrvo sv. Nikola, poznato još i pod nazivom “Havaji” do kojeg se može doći jednim od bronih brodića koji se nalaze na budvanskim plažama. Prema nekim izvorima, ostrvo je nekada sa gradom , bilo povezano pješčanim sprudom. Površina ostrva je 2700 m² sastoji se od tri pjeskovite plaže ukupne dužine 840 m i obraslo je raznovrsnim mediteranskim rastinjem. Obale ostrva se strmo spuštaju u more, na kojima se nalazi nekoliko uvala koje su idealne za romantične posjetioce. Danas je ostrvo jednim dijelom privatizovano, tamo se nalazi novi restoran, dvije moderno sređene plaže, planira se i izgradnja marine. Mnogi Budvu biraju zbog dobrog provoda, dnevnih i noćnih žurki, gostovanja pozantih DJ-ejeva I sl. Glasna muzika i opustena atmosfera odlikuje kafice i mini barove, ali i otkrivene terase širom budvanskog setalista. Od manifestacija najpoznatija je „Pjesma Mediterana” .