Gospa od Škrpjela, ostrvo ispred Perasta je vještačko ostrvo napravljeno krajem 15. Vijeka đe su su, barem po predanju, braća Moršići na hridi u Risanskom zalivu, 22. jula pronašli sliku Gospe, pa su Peraštani 1452. godine odlučili da na tom mestu sagrade pravoslavni hram Bogorodici. Oko hridi je nabacano kamenje i podignuta je mala kapela. Potom su, u Fašinadi, tradicionalnom običaju, oni vijekovima nasipali kamenje, potapali oronule barke i turske brodove, tako da se vremenom površina ostrva sve više širila. Ono danas ima oko tri hiljade kvadratnih metara i na njemu se nalazi crkva Gospe od Škrpjela.

Današnja crkva Gospe od Škrpjela, po kojoj je ostrvo dobilo ime, izgrađena je 1630. godine od strane Venecijanaca i jedan je od najbitnijih istorijsko kulturnih spomenika Boke Kotorske. Predstavlja kulturni centar Bokeljskih Hrvata. Za razliku od svog prethodnika, nije pravoslavna, već rimokatolička. Najintezivniji radovi na crkvi izvođeni su od 1720. do 1725. godine, kada je po nacrtu tada poznatog Ilije Katičića napravljen osmostrani prezbisterij sa kupolom i okrugli zvonik sa horizontalnim vijencima i puškarnicama. U gradnji su učestvovali i Petar Dubrovčanin i Vuk Kandiot. Na pročelju crkve je portal sa frontonom i malim kipom Gospe i Hrista veoma arhaičnog izgleda. Po narudžbini peraške opštine Antonio Kapelano, skluptor iz Đenove, je 1796. godine napravio mermerni oltar na kome se nalazi čuvena ikona Gospa od Škrpjela, djelo Lovra Dobričevića, umetnika s kraja 15. vijeka. Predstavnik venecijanske slikarske škole, Bokelj, Tripo Kokolja je po narudžbini Peraštanina Andrije Zmajevića oslikao unutrašnjost crkve. Na zidovima i tavanici nalazi se šezdeset i osam njegovih slika na platnu. U nižim djelovima su naslikane scene iz Starog zavjeta, a na samom vrhu i gornjim zonama zidova su scene iz života Bogorodice. Na tavanici, u centralnom djelu je velika slika Uznesenje Bogorodice. Na tavanici se nalazi još četrdesetak slika između kojih prolazi pozlaćeno tordirano uže – simbol pomorstva. Na bočnim zidovima crkve je mnoštvo reljefnih srebrnih pločica na kojima su brodove bokeljskih pomoraca. Pomorci bi, pre svog odlaska na more ostavljali reljefne pločice, jer su vjerovali da će ih tako, tokom puta, štititi Gospa od Škrpjela. U crkvi postoji i nekoliko arheoloških zbirki, slika, rukotvorina, predmeta iz svakidašnjeg života, koje su vjernici ostavljali kao zahvalnice za ispunjenje molitvi upućenih Gospa od Škrpjela – zaštitnici bokeljskih moreplovaca.Preko puta crkve nalazi se mala kamena zgrada,u kojoj se nalazi prostorija koja se naziva Pomirbena dvorana.Ona vijekovima služi da se u njoj mire zavađene strane,prijatelji,porodice,pravoslavci i katolici,bez razlike.U njoj su spriječene mnoge krvne osvete,jer je onaj koji pristane na razgovor u njoj,zbog svetosti mesta se unapred odricao nasilja i uvreda,tako da su u normalnom razgovoru mnoge situacije rešavane na miran način. Fašinada Prema drevnom običaju, barke okićene zelenilom i napunjene kamenjem isplovljavaju sa istočne strane Perasta, pa duž obale prema zapadnoj strani grada i onda kreću prema ostrvu. U barkama na vesla nalaze se samo odrasli muškarci, jer su stari Peraštani, prema tradiciji, čuvali mlade sinove od napada Turaka. U prvoj barci, nalazili se sveštenik, gradonačelnik i počasni građani Perasta, kao i pjevači koji su pjevali stare peraške pjesme – bugarštice. Fašinada se završava tradicionalnim bacanjem kamenja oko ostrvceta. Fašinada se održava svake godine 22. jula.

icon-car.pngKML-LogoFullscreen-LogoGeoJSON-LogoGeoRSS-Logo
Gospa od Škrpjela

loading map - please wait...

Gospa od Škrpjela 42.486944, 18.688333 Gospa od Škrpjela